DIJETE U DRUGOJ I TREĆOJ GODINI ŽIVOTA

U drugoj i trećoj godini djetetova života događaju se intenzivne i vrlo značajne promjene u njegovom cjelokupnom razvoju. Rezultati suvremenih istraživanja na području neuroznanosti govore o važnosti učestalih i bogatih interakcija djeteta s neposrednim okruženjem. Iskustvo djeteta mijenja mozak od samih početaka života, ovisno o njemu mozak se fizički širi, skuplja i mijenja. Sve što malo dijete vidi, čuje, okusi, dodirne i pomiriši utječe na način stvaranja veza u mozgu. Roditeljski dom ili predškolska ustanova  koja predstavlja visoko organiziranu odgojnu sredinu, bogatu različitim materijalnim (igračke, materijal za igranje i istraživanje) i socijalnim poticajima (druga djeca i odrasli) značajno povećava mogućnosti intenzivnih promjena u neuronskim vezama u mozgu.

Cijeli period rane dobi je period izuzetne osjetljivosti, razvojnog potencijala i otvorenosti za nova iskustva, učenja, vježbanja i sl. Djeca te dobi pokazuju neograničenu motivaciju za upoznavanje i istraživanje neposredne okoline. Upravo je ta činjenica značajna u  naglašavanju potrebe za stvaranjem povoljnih uvjeta za djetetovo učenje i razvoj.

POŽELJNO PONAŠANJE RODITELJA:

• osigurajte raznovrsne objekte (prirodne i didaktičke) kako bi dijete stjecalo bogato iskustvo i razvijalo raznovrsne sposobnosti
• igračke i materijal koje dijete upoznaje, kojim rukuje, kojeg istražuje treba istovremeno biti siguran i omogućavati direktno, neposredno iskustvo 

Mobilnost svojstvena djeci u prvim godinama života te potreba za istraživanjem i manipuliranjem različitim predmetima iz njegove materijalne sredine doprinosi razvoju krupne i fine motorike.

POŽELJNO PONAŠANJE RODITELJA:

• podržavajte  nove fizičke aktivnosti (npr. provlačenje, prevrtanje, skakanje i sl.)
• osigurajte raznovrsna motorička iskustva koja uključuju hodanje i skakanje na različitim podlogama
• stvarajte povoljne uvjeta za prakticiranje i razvijanje motoričkih sposobnosti djece u raznovrsnim aktivnostima u zatvorenom i otvorenom prostoru

U tom periodu bilježi se izuzetno intenzivan intelektualni razvoj djeteta. Razvoj govora je impresivan, djeca su sposobna komunicirati, neverbalno i verbalno,vokabular doživljava vrlo brzi razvoj. Jako je izražen individualni verbalni stil i tempo razvoja.

POŽELJNO PONAŠANJE RODITELJA:

• često se angažirajte u interakcijama licem u lice, odgovarajte na djetetovo pokretanje interakcije
  budite aktivni partner u konverzaciji s djetetom
• tijekom dana inicirajte više komunikacijskih epizoda, koristite različite zvukove, intonacije i imitacije glasova ili zvukova iz prirode
• djetetov govor pratite adekvatnim neverbalnim signalima (geste i mimika- osmjeh, klimanje glave, čuđenje...)
  pažljivo slušajte govor djeteta
• proširujte i ponavljajte djetetove iskaze, pozitivno odgovarajte na pokušaje djeteta da govorom tumači stvarnost
• kontinuirano verbalizirajte (imenujte, tumačite, opisujte) predmete i pojave koje zajedno s djecom uočavate u okolini
• pričajte, čitajte i pjevajte s djetetom, pokazujte interes za njegov govor
• odgovarajte na njegove neverbalne i verbalne signale, ohrabrujte ga na verbalni odgovor (pokazujte „nerazumijevanje“ neverbalne reakcije djeteta kako bismo ga motivirali na izbor verbalnog odgovora)
  inicirajte govorne igre (igre riječima, igre ritma) i podržavajte one koje su djeca inicirala
• iskustvo zajedničke komunikacije učinite UGODNIM
• PODRŽAVAJTE SVAKU GOVORNU INICIJATIVU VAŠEG DJETETA

Socijalni i emocionalni razvoj djece u drugoj i trećoj godini života ovisi o okruženju u kojem ono živi. Stvarni interes djece za odrasle i vršnjake potrebno je uočavati, podržavati i poticati .

POŽELJNO PONAŠANJE RODITELJA:

• osigurajte djetetu što bogatije socijalno iskustvo s drugom djecom i odraslima
• stvarajte uvjete za zajedničku igru u kojoj dijete može pokazati visoku razinu inicijative (mogućnost „vođenja igre“)
• njegujte i podržavajte pozitivne emocije u igri i kvalitetnu, iskrenu i prirodnu komunikaciju

Prof. dr. sc. Mirjana Šagud